Računanje kubatura iskopa i nasipa radi se skoro pri svim građevinskim radovima. To je razlika između početnog stanja i novonastalog stanja posle kopanja, odnosno nasipanja materijala.
Kako bi se sprečile greške i zloupotreba u pogledu spornih količina, preporučuje se računanje razlike između “nultog stanja” i posle iskopavanja, ili nasipanja. Zloupotreba, ili problem se javljaju kada investitori i izvođači radova ne mogu kontrolisati količinu iskopa materijala odvezenog sa gradilišta, ili materijala utrošenog za nasipanje, a šteta nastaje u materijalnom smislu, jer prilikom izgradnje nekog objekta, kompenzacija materijalom ključan je faktor pri izradi troškovnika. Kao što smo naveli, ova usluga se vrši pre i nakon izvedenih radova, što znači da se geodetsko snimanje vrši dva puta, tj. u dve etape.
Prva etapa se drugim nazivom zove i nulto merenje. Ovo je nulto stanje na osnovu koga se posle vrši proračun razlike zapremina. Ukoliko se merenja vrše precizno, na osnovu druge etape tj. drugog merenja, zna se koliko je iskopano , nasuto, ili odneto materijala i može se uraditi obračun zapremine.
Ova usluga geometra tj. računanje kubatura se vrši za sve izmene na zemljištu. Ove promene mogu biti iskop zemljišta, nasut materijal, razlika skladištenog rasutog materijala. Koristi se kako bi se utvrdila količina rudarskih kopova, deponija, kamenoloma, nasipa i iskopa.
Detaljno snimljen teren (horizontalno i vertikalno) je osnova preciznog merenja.
Softverska obrada
Danas se računanje površina i zapremina (kubatura) obavlja pomoću odgovarajućih softvera na osnovu podataka dobijenih iz instrumenata pristupa se izradi digitalnih modela terena. Da bi se razumelo kako softver „računa” i da bi se uspešno pripremili ulazni podaci za proračune, odnosno interpretirali dobijeni izlazni podaci, potrebno je znati principe na kojima se ova računica zasniva. Ovo znanje ima licencirani geometar te je njegov input od vitalnog značaja kako bi softver izvršio tačno merenje.